Brancin je vrsta ribe koja se lako može pronaći diljem hrvatske obale. Zbog toga i nije toliko neobično da za njega postoji mnoštvo različith naziva od kojih je lubin vjerojatno i najrasprostranjeniji. Ima karakteristično velika usta s obzirom na veličinu glave, a u njima se nalazi niz malih i oštrih zuba. Uz to, može se prepoznati i po bodljama na škrgama, a naraste do metra u duljinu. Sive je boje koja lagano prelazi u srebrnu prema trbuhu, ali mlađe jedinke će po sebi imati i crne pjegice.
Brancin se osobito cijeni u gastronomiji i, uz oradu, smatra se jednom od najboljih bijelih riba i morskih riba uopće. Stoga ne čudi da su uzgajališta u kojima se uzgaja ova vrsta vrlo rasprostranjena.
Prirodna staništa
Ova riba može se naći više-manje uz obale cijele Europe. Jedino se hladnije lokacije poput Islanda nisu pokazale prikladnim okolišem za nju. Prilagodit će se na sve vrste tla, od muljevitog ili pješčanog do travnatog ili šljunčanog. Ipak, zbog činjenice da se radi o predatoru, brancinu više odgovara travnato ili muljevito tlo, odnosno svako tlo u kojem se može sakriti dok vreba svoj plijen. To mu je osnovna taktika lova. Zbog obilja hrane, posebice voli bočatu vodu pa ga se često može naći u blizini ušća rijeka, a ponekad otpliva i uzvodno od ušća jer podnosi i slatku vodu. U Jadranu se češće nalazi u sjevernom dijelu, dok se na jugu javlja na tek na određenim lokacijama.
S obzirom da boravi i lovi uz obalu, može se pronaći na manjim dubinama – ponegdje već na dva metra. Ipak, tijekom određenih perioda godine, posebice tijekom zime, zna se povući na mnogo veće dubine, između 80 i 100 metara. Međutim, ovo ponašanje često nije pravilo pa se brancina ponekad i tijekom zime može naći i bliže obali. Zanimljivo je da ova vrsta voli nizak tlak zraka i redovito će se pojaviti na takvom području. Uz to, preferiraju i snažniju plimu i strujanja.
Mrijestilišta
Mriješćenje brancina počinje krajem jeseni kada se mužjaci skupljaju u jata kako bi pronašli ženke. Ritual parenja može biti vrlo iscrpljujući budući da se mužjaci, inače duži i vitkiji, trljaju o ženku pri čemu može doći do ozlijeda. Sve se to događa na otvorenom moru, ponekad i preko 20 milja od obale, i najčešće u prvoj polovici zime, zbog čega se brancine tada puno rjeđe nalazi u plitkim vodama.
Oplođeno jajšce brancina ne treba dugo da se izlegne, svega nekoliko dana. Odrasli primjerci od obale odlaze u potrazi za idealnom temperaturom na kojoj se mlađ može razviti. Nakon izlaska iz jajeta, mlade brancine struja nosi do njihovog novog staništa, a oni se u međuvremenu hrane planktonom. Kasnije će prijeći na crve i manje rakove, a kada dosebne punu zrelost hranit će se i većim rakovima, drugim ribama i glavonošcima.
Što se odraslih brancina tiče, oni se nakon mriješćenja u većini slučajeva vraćaju na približno isto područje s s kojeg su otišli. Istraživanja su pokazala da što je primjerak veći veća je i mogućnost povratka u staro stanište. Također, što je riba veća, prije će i otići na mrijest, pa se zbog toga događa da u prosincu uz obalu ostanu samo najmanje jedinke. Isto tako, manje ribe se u svoja stara staništa vraćaju ranije, dok će se najveći primjerci vratiti tek krajem travnja.
Ponašanje
Brancin je fantastičan lovac i iznimno inteligentna riba. Kao što smo već naveli, jelovnik mu je vrlo raznovrstan (uz gorespomenute vrste, jede i inćune, male jegulje pa čak i ciple), a taktike koje koristi u lovu vrlo lukave – u nekim slučajevima će se čak sakriti u jatu drugih riba (cipli najčešće) i iz njega jurnuti prema plijenu. Ipak, najčešće strpljivo čeka skriven da se ukaže prilika za brzi ulov. Kada formiraju jato, brancini će svoj plijen tjerati iz dubina prema obali i tako ga uhvatiti u klopku. Pojest će i strvinu ako je dovoljno svježa, nešto što je relativno čest prizor u gradskim lukama.
No, brancin je prije svega noćna vrsta (velike oči jedna su od prilagodbi za to), zbog čega su njegove taktike lova još uspješnije. Tijekom dana, međutim, može ih se pronaći kako se odmaraju lebdeći na morskoj struji u hladu nekog kamena ili čak manjeg broda.
S obzirom da su brancini na vrhu hranidbenog lanca u plićim vodama, nema baš puno stvari koje ih mogu preplašiti. Zbog toga su i prilično znatiželjni i vole istraživati, što se ponekad pokaže kao mana ako nalete na nekog ribiča. Međutim, brancini su isto tako sposobni pamtiti događaje, što samo poboljšava njihovu reputaciju inteligentnih životinja.
Kako očistiti brancina?
I kod čišćenja brancina primjenjuju se mnoge tehnike koje se upotrebljavaju i kod drugih riba. Brancina najprije operite pod vodom i zatim skinite ljuske s njegovog tijela uz pomoć oštrog noža kojim ćete ići od repa ribe prema njezinoj glavi. Pripazite na peraje da se ne nabodete. Nakon što se skinuli sve ljuske, ribu još jednom lagano isperite u vodi.
Odrežite sve peraje i nakon toga napravite dug rez po trbuhu ribe. Pazite da rez nije predubok jer postoji mogućnost da zasiječete crijeva životinje, a to onda ne miriše ugodno. Zarežite skroz do glave i tako ćete jednim potezom moći ukloniti sve iznutrice. Dobro isperite još jednom i uklonite sve ostatke iznutrica ili manje nečistoće i to je to – vaš brancin je spreman za pečenje.
Imajte na umu da je brancin odličan i za filetiranje, čime dobivate dva filea i ostatke koji su sjajni za pripremanje ukusne riblje juhe.
Sve u svemu, brancin je fantastična riba. U Jadranu ju je prilično lako naći, a u gastronomiji je među najcjenjenijim stanovnicima mora. Međutim, to nije jedina njezina kvaliteta – ovo je iznimno inteligentan grabežljivac koji je vrlo prilagodljiv i sposoban živjeti u cijelom nizu različitih okoliša, čak i slatkoj vodi gdje vrlo često obitava. U svakom slučaju, odlučite li se za brancina kao glavno jelo za ručak ili za večeru, i vi i vaši gosti uživat ćete u nečem posebnom.
