Najosnovnija definicija bočate vode jest da je to mješavina slane i slatke vode, tj. mora i kopnenih voda. Poznata i kao brakična ili zaslanjena voda, ova vrsta vode u prirodi se najčešće nalazi na mjestima na kojima se rijeke ulijevaju u more, ali također i u tzv. slanim jezerima i u kraškim sustavima. Zbog toga je sastav ove vode specifičan, a uz to se na ovim mjestima često mogu razviti i zasebni ekosustavi, posebice na mikrobiološkoj razini. Ušće rijeke Krke savršen je primjer ovakve lokacije i predstavlja odličan primjer za proučavanje ove teme jer su specifičnosti ovog područja pomogle lokalnom stanovništvu pri uzgajanju raznih vodenih organizama.
Sastav bočate vode
Glavna karakterisitika bočate vode je njezin salinitet po čemu je ona između morske i slatke vode. Točnije, ona sadrži između 5 i 30 grama soli (NaCl) po litri (5-30 promila), zbog čega nije pogodna za korištenje u poljoprivredi gdje može uzrokovati velike štete. Međutim, na području ušća Krke, s obzirom da se radi o dolini koju je potopilo more, u nekim dijelovima salinitet prelazi čak i gornju granicu. Tako je primjerice u Prokljanskom jezeru voda na površini slatka, a na dnu slana jer udio soli doseže i do 35 promila po litri. Ipak, na samom ušću rijeka u more temperatura i slanost vode mogu značajno oscilirati, pogotovo u slučaju obilnih padalina koje ponekad i mogu uzrokovati i značajne promjene u ekosustavu.
Desalinizacijom bočate vode može se dobiti tehnološka voda ili čak i voda za piće, a ovaj proces od iznimne je važnosti za manja mjesta na obali i otocima koja se redovito suočavaju s problemima u opskrbi, posebice ljeti.
Živi svijet u bočatoj vodi
Ušća rijeka obiluju životom i mnogim ribama ona su idealna mjesta za mirješćenje. Razlog za to je činjenica što rijeke sa sobom često donose mnogo hranjivih tvari, što onda pogoduje i razvoju fitoplanktona, glavnog izvora hrane riblje mlađi. Isto se odnosi i na estuarij Krke u čijem se tzv. pojasu halokline nalazi pregršt organske tvari, bakterija i već spomenutog fitoplanktona. Ne samo to, nego se u Krki mogu naći dvije vrste fitoplanktona – slatkovodni i morski – što čini ovu lokaciju iznimno pogodnom za uzgoj ribe, ali i školjkaša koji se hrane tako da filtriraju plankton iz vode koja ih okružuje. Dagnje i kamenice su dvije vrste školjkaša koje se u ovom području daleko najviše uzgajaju zbog odličnih uvjeta za njihov rast.
Vrijedan prirodni resurs
Bočate vode, posebice one koje se stvaraju na ušću rijeka, iznimno su vrijedan prirodni resurs. Temelj ovih oaza života su hranjive tvari koje iz unutrašnjosti donose rijeke, a na njima se onda temeljiti cijeli prehrambeni lanci koji kreću od najsićušnijih živih bića poput bakterija i fitoplanktona. Zbog toga su ušća rijeka idealna za uzgoj riba i školjkaša, a rijeka Krka je savršen primjer za to. Međutim, bočatu vodu može se iskoristiti i za dobivanje pitke vode relativno jednostavnim procesom desalinizacije koji može biti od ogromne pomoći tijekom perioda redukcije isporuke vode.
