Glavata želva – elegantni plivač kroz Jadran
Od svih vrsta kornjača koje naseljavaju Sredozemlje i Jadran, glavata želva se pojavljuje najčešće. Ova predivna životinja može narasti do težine od preko 100 kilograma. Ime je dobila po iznimno snažnoj glavi i čeljustima kojima može pregristi bilo kakav plijen. Ipak, iako se radi o relativno poznatom stanovniku Jadrana i vrlo rasprostranjenoj životinji, ova vrsta morskih kornjača već se neko vrijeme smatra jako ugroženom, prvenstveno zbog čovjekovog djelovanja. Zbog toga je vrijedi pobliže upoznati i naučiti nešto više o njoj, sve u svrhu širenja svijesti o važnosti očuvanja vrste i njezinih staništa. Upravo to je cilj i ovog članka.
Izgled i stanište
Kao što smo već rekli, ove kornjače mogu narasti do impresivnih veličina, točnije preko jednog metra u duljinu. Osim snažne glave, za glavatu želvu karakterističan je i oklop koji je na gornjem dijelu crvenkast, s nijansama narančaste ili smeđe boje. Ta boja prelazi u blijedožutu prema trbuhu životinje. Prednje peraje su duže od stražnjih i vrlo snažne, a u prosjeku se kroz more kreće otprilike brzinom ljudskog hoda.
Glavno stanište glavate želve je Sredozemno more, ali može se pronaći i blizu obala u svim svjetskim oceanima. Tropska i suptropska klima joj odgovaraju, ali najviše voli umjerenu klimu i jedina je vrsta morskih kornjača koja u takvoj klimi polaže jaja. Zato je područje Mediterana, posebice njegovog istočnog dijela, tako važno – pješčane plaže Grčke, Turske i Cipra su mjesta na kojima se glavata želva najčešće razmnožava.
U više navrata glavata želva impresivne veličine viđena je u blizini našeg uzgajališta ribe. Dijelimo s Vama najnoviju snimku glavate želve napravljenu 19. lipnja 2020. u centru Rasline. Video možete pogledati ovdje.
Prehrana
Glavata želva je mesojed s vrlo raznolikim jelovnikom. Pojest će sve od spužvi do riba, školjkaša, rakova, pa čak i ježinaca. Tako raznovrsnu prehranu može zahvaliti već spomenutim snažnim čeljustima koje nemaju nikakvih problema pri probijanju oklopa njezinog plijena niti s bodljama morskih ježinaca. I sve to bez ikakvih zuba – usta glavate želve zapravo su kljun koji je pun raznih nabora koji obavljaju funkciju zuba. Nažalost, činjenica da se glavate želve hrane i meduzama predstavlja opasnost za ovu vrstu. Životinje često zamijene plastičnu vrećicu za potencijalni ručak, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Isto tako, s obzirom da dobar dio njihovog plijena obitava na morskom dnu, smeće na dnu mora također može predstavljati opasnost.
Zanimljivo je da, iako imaju prilično dobar vid, glavate želve i morske kornjače općenito se u lovu oslanjaju na njuh kao glavno osjetilo. Njuše tako da dopuste morskoj vodi da im neometano struji kroz nos i usta.
Ponašanje
Priobalna područja su omiljeno stanište glavatih želvi, posebice ako je more dovoljno plitko da se mogu hraniti i na dnu. Međutim, malo toga se sa sigurnošću može reći o ponašanju ovih životinja, posebice kada se govori o dijelu života neposredno nakon izlijeganja iz jaja. Glavate želve žive oko 60 godina, ali spolnu zrelost dosežu tek s oko 30. Također, s obzirom da se radi o hladnokrvnim životinjama, s dolaskom hladnijeg vremena njihova aktivnost pada, a znanstvenici smatraju da zime provode u hibernaciji zakopane u mulju na dnu mora. Da, glavate želve spavaju zimski san!
Što se parenja tiče, ono se odvija tijekom cijelog proljeća, ali će se jaja položiti tek tijekom ljeta. Ona se polažu samo na pješčanim plažama jer majka mora iskopati rupu za to i zatim tu rupu pokriti kako bi zaštitila gnijezdo. Ovisno o uvjetima u gnijezdu iz jaja će izaći mužjaci ili ženke – ukoliko je temperatura veća od 29ºC izleći će se ženke, a na nižim temperaturama mužjaci. Za to će trebati između 50 i 65 dana. Ujedno, za mužjake će trk po pijesku do mora biti jedini put da hodaju po kopnu jer će ostatak života provesti isključivo u moru.
Opasnosti
Glavate želve nemaju mnogo prirodnih neprijatelja. Napast će ih samo morski psi, ponekad i kitovi ubojice u područjima u kojima ovi veliki sisavci obitavaju. No, daleko najveća opasnost za glavate želve i sve ostale morske kornjače je čovjek.
S obzirom da smo već rekli da se glavate želve mogu jedino razmnožavati na pješčanim obalama i da su im glavna staništa oko Grčke, Turske i Cipra, lako je uočiti da turizam tih zemalja predstavlja veliku opasnost. Mnoštvo ljudi na pješčanim plažama ne samo da prijeti položenim jajima nego i odvraća ženke od samog polaganja. Štoviše, njihova jaja su u nekim dijelovima svijeta cijenjena kao poslastica (čak i afrodizijak) pa ljudi često raskopavaju plaže u potrazi za njima. Uz to, oklopi kornjača često se prodaju i kao suveniri. U jugoistočnoj Aziji i dijelovima Tihog oceana love se i kao glavni sastojak za juhu od kornjače.
Već smo spomenuli da smeće u moru također predstavlja veliku opasnost jer ga želve često ne razlikuju od prirodnog plijena, ali tu su i ribarske mreže odnosno koće koje često pokupe kornjaču u hibernaciji s morskog dna. Životinje koje se nađu u takvoj situaciji često doživljavaju šok od kojeg se teško mogu oporaviti.
Zaštita vrste
Procjenjuje se da se svake godine samo u Jadranu slučajno ulovi i više od 4000 jedinki. Smrtnost glavatih želvi u takvim slučajevima varira ovisno o kakvoj mreži se radi. Važno je reći da su promjene koje mogu pridonijeti očuvanju ovih životinja relativno jeftine i jednostavne za implementirati. Veće udice, manje ostavljanja mreža u moru ili jednostavno pomoć želvi da se oporavi na koćarici koja ju izvuče na površinu mogu spasiti mnoge jedinke.
Sve u svemu, glavate želve i sve ostale vrste morskih kornjača fascinantna su bića. Smatra se da su kao vrsta prisutni više od 150 milijuna godina. O njima imamo još mnogo toga za naučiti, što je razlog više da se uloži dodatni napor u njihovo očuvanje i zaštitu. U Republici Hrvatskoj glavata želva je strogo zaštićena. Kazne koje se izriču za njezin izlov mjere se u desecima tisuća kuna. Ipak, s vremena na vrijeme glavata želva se može vidjeti i u Jadranu kako bezbrižno pliva. Nađete li se u takvoj situaciji, nemojte ju uznemiravati nego samo uživajte u jedinstvenom prizoru.
