Rijeka Krka je bez sumnje najpoznatija hrvatska rijeka jadranskog slijeva, a Prokljansko jezero koje se nalazi vrlo blizu njezina ušća oduševljava svojom ljepotom. Međutim, ovo jezero tek je jedno od prekrasnih mjesta koje je Krka stvorila na svom putu do Jadranskog mora i stoga nije uopće čudno da je područje oko rijeke proglašeno nacionalnim parkom koji svake godine posjećuju tisuće turista. Ušće rijeke Krke i Prokljansko jezero imaju ogromnu važnost i za grad Šibenik i cijelo šibensko područje, a puni su i raznih geografskih zanimljivosti koje ih čine posebnima.
Prokljansko jezero
Samo pet i pol kilometara sjeverno od Šibenika, nedugo nakon Skradina, estuarij rijeke Krke se naglo širi i tvori Prokljansko (ili Prukljansko) jezero, drugo najveće jezero u Hrvatskoj (površine nešto veće od 11 km²). U njega se na njegovom sjeverozapadnom dijelu ulijeva i malena rijeka Guduća. Ovo jezero je ujedno i kriptodepresija, što znači da mu je površina iznad, a dno ispod površine mora. Sjeverni dio jezera mnogo je plići, dubine tek metar ili dva, dok se dubina prema južnom dijelu dubina naglo povećava i doseže i do 25 metara.
Jezero je sa Šibenikom, a time i Jadranskim morem, povezano Šibenskim kanalom koji je u svom najdubljem dijelu dubok 36 metara. Preko ovog kanala do Prokljanskog jezera dopire morska voda, ali ona se u jezeru zadržava u njegovim dubljim slojevima, dok je na površini voda bočata. Zbog toga se u jezeru mogu naći samo morske životinje, bez ikakvih primjeraka slatkovodnih riba. Zbog specifične kombinacije vode, Prokljanski je kanal odlična lokacija za uzgoj dagnji, a u njemu se odvija i uzgoj orada i brancina.
U sjevernom dijelu Prokljanskog jezera nalazi se otočić Stipanac. Na njemu se još vide ostaci crkve svetog Stipana po kojoj otok i nosi ime, a za ovaj dio vezane su i mnoge zanimljive legende. Od naselja, na obalama jezera nalaze se mjesta Raslina (567 stanovnika prema popisu iz 2011.) i Bilice (2307 stanovnika), dok su nešto dalje Zaton (978 stanovnika) i Skradin (3825). Sva ova mjesta administrativno pripadaju Šibensko-kninskoj županiji.
Život u prokljanskom jezeru
Prokljansko jezero je u razdoblju prije domovinskog rata poznato po velikim nesvakidašnjim ulovima. Iako mnogo toga zvuči poput “ribarskih priča” činjenica da je jezero prije razvoja ribarstva bilo neusporedivo bogatije morskim životom. Okolno stanovništvo je još i danas poznato u negativnom smislu radi bacanja mina u more kako bi uhvatili jata ribe.
Glavata želva čest je posjetitelj našeg uzgajališta. Iako ih ima vrlo mali broj komada u prirodi, nerjetko za vrijeme terenskog rada uočimo isplivavanje velikog primjerka želve na sigurnoj distanci. Osim glavate želve neki od rijeđih posjetitelja su dobri dupini. Kako ne bi mislili da i mi pričamo “ribarske priče” pogledajte video snimljen s našeg uzgajališta ovdje.
Ušće rijeke Krke
Ušće rijeke Krke zapravo predstavlja cjelinu koja se proteže od grada Skradina pa sve do impresivne tvrđave svetog Nikole. Sama rijeka izvire u podnožju Dinare, u blizini Knina, i teče 72.5 kilometara prije nego što se kod Šibenika ulije u Jadransko more. Jadransko more je i razlog zašto kroz zadnja 23 kilometra rijeke (od Skradinskog buka pa nadalje) teče bočata voda – cijeli taj dio rijekin je estuarij, što znači da ga more zapravo potapa. Stanje je to od prije nekih deset tisuća godina, od kraja prošlog ledenog doba, kada se razina mora podigla za otprilike 100 metara. Jedina značajnija pritoka rijeci u ovom području je već spomenuta Guduća.
Zbog krškog krajolika koji ju okružuje, Krka predstavlja žilu kucavicu života na ovom području i dom je mnogim endemičnim i rijetkim vrstama koje su zaštićene u nacionalnom parku koji prati impresivan kanjon koji je rijeka usjekla u ovo područje. Svake godine Krka donese oko 5000 tona novog sedimenta na ovo područje. Ušće rijeke prirodno je bogato ribljom mlađi i drugim organizmima, što ga čini iznimno važnim za cijelo gospodarstvo ovog kraja. Uz već spomenute vrste, ovdje se tako uzgajaju i kamenice, a mogu se naći i prirodna staništa nekih drugih školjaka poput male kapice. U nekoliko navrata u ušću su pronađene čak i glavate želve. Dijelom je to moguće i zbog činjenice da je voda ušća rijeke prilično stratificirana i jasno se razabiru slojevi morske i bočate vode. Morska voda je teža i dominira donjim dijelom toka, što morske životinje koriste kako bi se iz mora zaputile prema unutašnjosti.
Šibenik
Na samom kraju ušća Krke smjestio se grad Šibenik, i to u obliku polukruga na brežuljcima Tratra ispred kojih Krka tvori veliki zaljev. Zbog toga se ovaj grad smatra i jednom od najboljih luka na cijelom Jadranu, a Šibenska luka jedan je od glavnih gradskih oslonaca kada je gospodarstvo u pitanju. I dok je nekad Šibenik bio razvijeno industrijsko središte, posebice u pogledu metalurgije, danas je glavna gospodarska grana turizam koji svake godine sve više raste. Tako je u 2019. godini grad posjetilo više od 300000 gostiju. Za usporedbu, prema popisu iz 2011. godine, Šibenik broji nešto više od 46000 stanovnika.
Najranija povijest Šibenika nije još do kraja u potpunosti rasvijetljena, ali ono što se može sa sigurošću reći da se prvi put spominje 1066. godine od strane hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Zbog toga se Šibenik još smatra i jednim od najstarijih gradova koje su osnovali Hrvati. Zbog svoje važnosti, ovaj grad ujedno ima i bogatu kulturnu i umjetničku baštinu, a katedrala svetog Jakova svakako spada u njezine najvažnije dijelove. Smatra se jednom od najmonumentalnijih građevina u Dalmaciji, a ujedno je i raskošno ukrašena, posebice u unutrašnjosti gdje se nalaze brojne skulpture i oltari. Zbog svega toga je ova katedrala uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Naravno, to je samo početak – u gradu je očuvano još mnoštvo crkava u ranogotičkom, gotičko-renesansnom i renesansnom stilu.
Neraskidiva veza Krke, Prokljanskog jezera i Šibenika
Nakon Šibenika se Krka Kanalom sv. Ante rijeka konačno ulijeva u Jadran i doseže svoju najveću dubinu od 43 metra, a sve to neumorno čuva već spomenuta tvrđava sv. Nikole, drugi šibenski spomenik na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Uvrštavanjem ove tvrđave na tu listu, Šibenik je ujedno postao i prvi hrvatski grad s dva spomenika na tom prestižnom popisu. Nema nikakve sumnje da je grad neraskidivo vezan s ova dva područja koja smo pobliže upoznali u ovom tekstu. Uostalom, Nacionalni park Krka svake godine prima i do milijun posjetitelja, a mnogi od njih ne mogu odoljeti zovu plovidbe od Šibenika do Skradina, gdje park počinje, preko Prokljanskog jezere. Stoga oba ova područja predstavljaju ogromno bogatstvo ne samo Šibenika nego i cijele Hrvatske. No, njih se uvijek treba promatrati u širem kontekstu povezanosti s cijelom rijekom Krkom koja cijelim svojim tokom predstavlja jedno od najvećih prirodnih blaga u Hrvatskoj.
